Razdoblja prijelaza u godini imaju snažan, iako često zanemaren, utjecaj na kognitivno i emocionalno funkcioniranje. Ožujak, kao prijelaz iz zimskog u proljetni ritam, povezan je s promjenama u razini budnosti, pažnje i motivacije. Te promjene posebno dolaze do izražaja kod djece, ali su jednako prisutne i kod odraslih.
U tom kontekstu važno je razumjeti jednu temeljnu činjenicu:
ljudski mozak uči najdublje onda kada aktivno postavlja pitanja.
Pitanje kao kognitivni mehanizam
U kognitivnoj psihologiji, postavljanje pitanja smatra se jednim od najsnažnijih pokazatelja aktivnog učenja. Kada osoba postavlja pitanje, ona ne reproducira informacije, nego:
- analizira postojeće znanje
- uočava nedostatke u razumijevanju
- aktivno traži veze između pojmova
Takav proces aktivira više razine mišljenja, uključujući analizu, sintezu i evaluaciju, koje se u obrazovnim modelima smatraju preduvjetima dubinskog učenja.
Drugim riječima:
pitanje je znak da je mozak uključen.
Razvojna perspektiva: zašto djeca „više pitaju“ u proljeće
Razvojna psihologija pokazuje da dječja znatiželja nije konstantna, nego oscilira ovisno o:
- biološkom ritmu
- razini stimulacije iz okoline
- emocionalnom stanju
U proljetnim mjesecima dolazi do porasta opće aktivacije živčanog sustava. To se u ponašanju često očituje kao:
- veća potreba za kretanjem
- smanjena tolerancija na monotoniju
- povećana verbalna i misaona aktivnost
U praksi se to često pogrešno interpretira kao manjak discipline ili koncentracije. Međutim, iz perspektive neuropsihologije, riječ je o povećanoj potrebi za kognitivnom stimulacijom.
Ako se ta potreba ne zadovolji, dolazi do frustracije. Ako se zadovolji na primjeren način, dolazi do učenja.
Aktivno učenje i neuroplastičnost
Neuroznanstvena istraživanja potvrđuju da se mozak mijenja kroz iskustvo – proces poznat kao neuroplastičnost. Aktivnosti koje uključuju:
- istraživanje
- eksperimentiranje
- donošenje odluka
- rješavanje problema
dovode do jačanja neuronskih veza i stvaranja stabilnijih mentalnih reprezentacija.
Pasivno primanje informacija (slušanje bez interakcije, mehaničko ponavljanje) ima znatno slabiji učinak na dugoročno pamćenje i razumijevanje.
Zato su alati i aktivnosti koji potiču pitanja, a ne gotove odgovore, ključni za razvoj kognitivnih sposobnosti.
Pitanja, emocije i osjećaj sigurnosti
U emocionalnom razvoju, mogućnost postavljanja pitanja bez straha od kazne ili ismijavanja ima izravan utjecaj na:
- osjećaj sigurnosti
- samopouzdanje
- motivaciju za učenje
Djeca (i odrasli) koji se osjećaju slobodno pitati:
- rjeđe razvijaju strah od pogreške
- lakše prihvaćaju izazove
- razvijaju unutarnju, a ne vanjsku motivaciju
To je osobito važno u razdobljima povećane emocionalne osjetljivosti, kakva su prijelazna godišnja doba.
Povezanost logike, jezika i dobrobiti
Razmišljanje, izražavanje i emocionalna regulacija međusobno su povezani procesi. Aktivnosti koje uključuju:
- logičko zaključivanje
- verbalno ili pisano izražavanje
- kreativno istraživanje
doprinose boljoj emocionalnoj regulaciji jer daju strukturu unutarnjem doživljaju.
Osjećaj „shvaćanja“ ili „otkrivanja“ potiče lučenje neurotransmitera povezanih s osjećajem zadovoljstva i motivacije. Zbog toga učenje koje je aktivno i smisleno doprinosi i općem osjećaju dobrobiti.
Edukativni alati kao podrška razvoju
Iz perspektive pedagogije i psihologije, kvalitetni edukativni materijali dijele nekoliko zajedničkih obilježja:
- potiču aktivno sudjelovanje
- prilagođavaju se tempu korisnika
- omogućuju višestruke pokušaje
- integriraju više osjetila
Takvi materijali ne služe samo prenošenju informacija, nego razvoju misaonih strategija koje se kasnije prenose na druga područja života.
Primjena kod odraslih: učenje nije završeno u djetinjstvu
Ista načela vrijede i za odrasle. U suvremenom okruženju, obilje informacija često dovodi do mentalnog zamora i površne obrade sadržaja. Aktivnosti koje potiču:
- fokusirano razmišljanje
- kreativno izražavanje
- rješavanje problema
pomažu u održavanju kognitivne fleksibilnosti i mentalnog zdravlja.
U tom smislu, učenje kroz igru i kreativnost nije regresija, nego strategija očuvanja kognitivnih funkcija.
Proljeće je razdoblje u kojem prirodno jača potreba za istraživanjem, postavljanjem pitanja i traženjem smisla. Umjesto da tu potrebu doživljavamo kao problem, možemo je prepoznati kao razvojnu priliku.
Pitanja:
- potiču dubinsko učenje
- jačaju samopouzdanje
- doprinose emocionalnoj dobrobiti
- stvaraju temelje za cjeloživotno učenje
👉 Provjeri ponudu na Fido Papirnici i pronađi knjige, igre i kreativne materijale koji podržavaju aktivno razmišljanje, znatiželju i učenje u skladu s prirodnim ritmom.